Kazalište

Kiklop Ranka Marinkovića premijerno u Gavelli

Klasik hrvatske književnosti 20. stoljeća, roman Kiklop Ranka Marinkovića, nakon više od četiri desetljeća ponovno će zaživjeti na kazališnim daskama u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella, gdje će premijerno biti postavljen u petak, 22. veljače, u režiji Saše Anočića kao velika ansambl predstava čija je tema rasapa vrijednosti u razdoblju nemira i straha.

Dramaturginja je Petra Mrduljaš, Anočić uz režiju potpisuje dramatizaciju, te scenografiju, kostimografkinja je Marita Ćopo, oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik a autor glazbe Matija Antolić. Plakat za predstavu potpisuje Studio Cuculić.

U predstavi glume: Franjo Dijak kao Melikor, Dražen Kühn kao Maestro, Filip Šovagović kao Atma, te Nenad Cvetko, Hrvoje Klobučar, Sven Medvešek, Živko Anočić, Antonija Stanišić Šperanda, Andrej Dojkić, Natalija Đorđević, Ivica Pucar, Ivan Grčić, Martina Čvek, Andrej Kopčok, Đorđe Kukuljica, Nikola Baće, Dijana Vidušin, Janko Rakoš, Amar Bukvić i Anja Đurinović Rakočević.

Modernistički roman hrvatskog književnika Ranka Marinkovića iz 1965. godine, pisan svojevrsnom montažom asocijacija i slika, Kiklop je smatran jednim od najvećih romana hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća, a po mnogima je i najbolji hrvatski roman svih vremena. Pun je grotesknih i ekscentričnih prizora, obrata, skandala, snažnih manifestacija tjelesnosti, pa i erotske raspojasanosti.
 
U središtu je lik Melkiora Tresića, mladoga intelektualca u potrazi za identitetom, u isti mah zadivljena i zgađena plejadom likova s kojima se želi poistovjetiti. Na jednoj razini, Kiklop je hommage boemskom ozračju međuratnoga Zagreba u kojem je Tin Ujević pisao i obilazio kavane, što su bile poprišta intelektualnih nadmetanja jednog od posljednjih naraštaja umjetnika-erudita.
 
Na drugoj razini, roman je i ljubavna priča kojoj je u žarištu Žena-Nepoznanica. Melkior joj nadijeva ime Vivijana, prema francuskoj glumici Viviane Romance, stvarajući u umu i mašti utjelovljenje vječne žudnje koja poprima obrise niza mitskih i literarnih žena, budeći u Melkioru neizdrživu ljubomoru, ali i idealističku čežnju za ljepotom.
 
Sve to natopljeno je neizvjesnošću i strahom od smrti i uobličeno u tri kronološki povezane dramske kompozicije koje se događaju od jeseni 1940. do proljeća 1941. godine.


Ulaznice!